prostoru i razvijanje mogućnosti njihovog modeliranja. Takav pristup sadržan je i u programu novog
diplomskog studija GIS usmjerenja. Program studija na ovom smjeru nadovezuje se na temeljna
znanja i kompetencije koje su studenti iz područja GIS-a stekli u preddiplomskom studiju, posebno u okviru kolegija Kartografija i Geoinformatika, a osnovna koncepcija studija prilagođena je
istraživački usmjerenom produbljavanju i daljnjoj specijalizaciji kao i stjecanju teorijskih postavki
vezanih uz probleme upravljanja i gospodarenja prostorom. Stoga predviđeni kolegiji na ovom
smjeru pokrivaju teorijske i praktične osnove prostornih analiza u GIS-u i geovizualizacije (Analize u GIS-u, Vizualizacija prostornih podataka u GIS-u), primjenu GIS-a u pojedinim, za geografe
relevantnim područjima (GIS analiza kulturnog pejzaža, Digitalna analiza reljefa, Primjena GISa u analizi popisnih podataka), kao i srodne tehnologije i njihovu sinergiju u GIS-u (Daljinska
istraživanja).
Završetkom studija stječe se zvanje magistra geografije – GIS analitičara što ukazuje na
osnovnu svrhu ovog studija: omogućiti studentima da osim općih steknu i specifične kompetencije
izrazito geografsko-analitičkog predznaka.
Strategija razvoja Hrvatske kao države znanja, povećana potražnja za stručnjacima
GIS profila i specifična znanja i kompetencije vezane uz kompleksno sagledavanje geoprostora
karakteristično za geografiju, zasigurno će pridonijeti pozicioniranju završenih GIS analitičara u
skupini traženih zanimanja na tržištu rada. Predviđeno je da bi GIS-analitičari mogli svoje mjesto
naći u katastarskim uredima, kartografskim i geoinformatičkim ustanovama i tvrtkama, geomarketingu, zavodima za prostorno planiranje i uređenje, tijelima državne uprave te lokalne uprave i
samouprave, zavodima za statistiku (gradski, županijski i državni), Hrvatskoj vojsci i znanstvenim
ustanovama.
Baština i turizam
Voditelj studijskog programa: prof. dr. sc. Laura Šakaja
Akademsko zvanje: magistar geografije - turizmolog
Otvaranje smjera Baština i turizam na Geografskom odsjeku PMF-a potaknuto je dvama
čimbenicima. Kao prvo – dinamičnim razvojem turizma i njegovom ulogom u gospodarstvu Hrvatske, a kao drugo – deficitom kadrova sa znanjem i vještinama potrebnim za razvoj kvalitetnoga
turističkoga proizvoda. Utoliko je aktualnost studija (smjera) određena u prvom redu potrebom za
ljudskim resursima na području turizma. Htjela bih istaknuti, međutim, da smjer obuhvaća i niz
općih fizičko-geografskih i društveno-geografskih kolegija, koji zajedno s preddiplomskim studijem
geografije osposobljavaju studente za rad na širokom spektru poslova i izvanturističkih djelatnosti
– u javnim ustanovama za zaštitu prirode, u zavičajnim muzejima i dr.
Kolegiji na smjeru Baština i turizam mogu se grupirati u tri cjeline. Prvo, to su kolegiji kojih je svrha omogućiti razumijevanje općih fizičko-geografskih i društveno-geografskih konteksta
u kojima funkcioniraju turizam, baština i kultura – Povijest okoliša, Urbana historijska geografija,
Hrvatsko otočje – sociogeografske teme, Geografija krša, Geomorfologija i Hidrografija krša.
Sljedeća grupa kolegija ima naglašeniju primijenjenu dimenziju, tj. bavi se konkretnim pitan-
22