diplomski nastavnički studij geografije.
U prošlosti su ljudi slabo poznavali prostore izvan kraja u kojem su živjeli. Nepoznat je bio
i svemir, ali i brojne pojave i procesi na Zemljinoj površini. Danas je svijet postao „globalno selo“.
Suvremeni promet i komunikacije približili su svijet svakome od nas. Spomenimo samo internet,
telefonske veze, satelitske televizijske programe, brze putničke zrakoplove, suvremene željeznice,
turističke obilaske polarnih krajeva, osvajanje najviših planinskih vrhova i spuštanje u najveće dubine mora ili odlazak u svemir. Tako su postali dostupni svi dijelovi svijeta. Upoznajući svijet
spoznajemo sličnosti i razlike među ljudima, kulturama i civilizacijama. Tako usvajamo znanje o
svijetu u kojemu živimo, a to znanje daje nam geografija. Geografsko nam je znanje neophodno
želimo li razumjeti što se događa u suvremenom svijetu.
Geografija nije tek poznavanje smještaja neke države, grada, planine ili toka neke rijeke.
Temeljni objekt proučavanja geografije kao znanosti je odnos čovjeka i prirode. Geografija nam
pomaže shvatiti kako prirodni uvjeti utječu na život ljudi, ali i kako čovjek mijenja svoju životnu
okolinu. Suvremena geografija je znanost koja proučava međusoban utjecaj prirode i stanovništva te
objašnjava prostorne odnose i obilježja Zemljine površine.
Geografija razvija logično razmišljanje i pomaže nam uočavati uzroke i posljedice pojava i
procesa u prostoru. Na studiju geografije susretat ćete se s brojnim pitanjima: Gdje je nešto? Zašto
je tamo? Kako je nastalo? Kakvo je bilo? Koliko je nešto? Što će biti? Koje su posljedice? To su
samo neka od pitanja koja potiču na razmišljanje, pobuđuju znatiželju i zanimanje za svijet u kojem
živimo. A to je početak učenja geografije. Učeći geografiju lakše ćete se snaći u prostoru i izgraditi
vlastite stavove o pojavama, procesima i problemima u svijetu.
Za kraj evo nekoliko misli akademika Josipa Roglića (1906. – 1987.): «Geografija nije
hrpa znanja, koju vrijeme rasipava; ona formira gledanje na svijet i utječe na usmjeravanje naših
aktivnosti. Stanja i odnosi u globalnoj zajednici kontinuirano se mijenjaju, a prema tome i geografsko znanje modificira. Geografija se ne može naučiti; stalno se dopunjuje i prilagođuje – u tome su
poteškoća i draž naše discipline, koja hrani suvremenu životnu filozofiju. Smatram da o uočavanju
i poštivanju ovih činjenica ovise naša stručna zadovoljstva ili razočaranja.»
Mnogo uspjeha i zadovoljstva na studiju!
Fizička geografija s geoekologijom
Voditelj studijskog programa: prof. dr. sc. Sanja Faivre
Akademsko zvanje: magistar geografije - geoekolog
Od iduće akademske godine 2008./2009. na Geografskom odsjeku Prirodoslovno
matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru diplomskog istraživačkog studija, studenti
će moći izabrati smjer Fizička geografija s geoekologijom. Studij traje dvije godine i organiziran je
na modularnom principu. Time je omogućeno usmjereno produbljavanje i daljnja specijalizacija studenata unutar diplomskog studija. Naglasak u diplomskom studiju stoga je na izbornim predmetima
koji se izvode na matičnoj ustanovi, ali i izvan nje. Upravo zbog primijenjenog karaktera studijskog
programa predviđena je i radna praksa u partnerskim institucijama.
Predloženi programi usklađeni su sa Zakonom o visokom školstvu, Bolonjskom deklaracijom i os-
20